Razvojna psihologija Jeana Piageta

Iz sadržaja: Uvod: svrha i tematika ove knjige; Piagetova polazišta i temeljni istraživački interesi: genetska epistemologija; Piagetova teorija spoznajnog razvoja: temeljni pojmovi i značajke; O Piagetovoj metodologiji; Kognitivni razvoj kao slijed strukturalno različitih razdoblja; Kritičko vrednovanje Piagetove razvojne psihologije.

Sadržaj
i. Uvod: svrha i tematika ove knjige u
2. Piagetova polazišta i temeljni istraživaEki interesi:
genetska epistemologija 13
2.1 Biografski korijeni: povezivanje teorije spoznaje i biologije 13
2.2 Ekskurs: Kantova teorija spoznaje kao (jedna) bitna
determinanta u Piagetovu načinu razmišljanja 14
2.3 Piagetov pokušaj da Ijudsku spoznaju učini transparentnijom
pomoču analize njezine geneze: genetska epistemologija 17
2.4 Empirijski izvori genetske epistemologije 18
2.4.1 Psihologija djece i mladih 18
2.4.2 Povijest znanosti 19
2.4.3 Usporedba između ontogenetsko-individualnog
(psihologija djece i mladih) i kolektivnog (povijest znanosti)
spoznajnog razvoja. Pitanje A. Einsteina 19
2.5 Biografske posljedice 22
3- Piagetova teorija spoznajnog razvoja: temeljni pojmovi i značajke 25
3.1 Pretpostavka genetskog kontinuuma između izvorno-temeljnih
životnih pojava i najrazvijenijih spoznajnih postignuča 25
3.1.1 Funkcionalne konstante kontinuuma 26
3.1.1.1 Adaptacija: asimilacija i akomodacija 26
3.1.1.2 Organizacija 27
3.1.2 Promjenjivi aspekti kontinuuma 28
3.1.2.1 Instrumentalne strukture i organi 28
3.1.2.2 Sadržaji 28
3.1.3 Cjelokupna struktura Piagetova razvojnog kontinuuma 29
3.1.4 Zomiprimjeri 29
3.1.4.1 Somatski 29
3.1.4.2 Psihički-spoznajno 30
3.2 Kognitivna shema 32
3.2.1 Strukturalne značajke 32
3.2.2 Dinamičke značajke 33
3.2.2.1 Reproduktivna asimilacija 34
3.2.2.2 Generalizirajuća asimilacija 35
3.2.2.3 Diferencirajuće-rekognicijska asimilacija 35
3.2.2.4 Recipročna asimilacija 37
3.3 Ekviiibrij ili ravnoteža 38
3.3.1 Posebnosti biološkog i psihološkog pojma ravnoteže.
Reguliranje. Uravnoteženje kao samoreguliranje. 38
3.3.2 Spoznaje kao procesi uravnoteženja 40
3.3.3 Dijalektika između konzervativnih i progresivnih
tendencija u procesu uravnoteženja 41
3.3.4 Značajke viših stanja ravnoteže 41
3.4 O Piagetovu biologizmu 43
3.5 O Piagetovoj predodžbi o čovjeku 45
4. 0 Piagetovoj metodologiji 47
5. Kognitivni razvoj kao slijed strukturalno različitih razdoblja 53
5.1 Općenito o Piagetovim razvojnim stupnjevima 53
5.2 Razdoblje senzomotoričke inteligencije (ca. 0-2. godina) 55
5.2.1 Bitne značajke senzomotoričke inteligencije 55
5.2.2 Šest podstupnjeva senzomotoričkog razvojnog razdoblja 58
5.2.2.1 Prvi stupanj: urođeni refleksi i koordinacija instinkata
kao temelj daljnjeg kognitivnog razvoja (ca. 0- 1. mjesec) 58
5.2.2.2 Drugi stupanj:primame cirkulame reakcije. Stvaranje
prvih navika. Prva koordinacija senzomotoričkih shema
(ca. 1. - 4. mjesec) 39
5.2.2.3 Treći stupanj: sekundame cirkulame reakcije. Pojačana
okrenutost prema vanjskom svijetic Predstupnjevi
intencionalnog ponašanja (ca. 4. -8. mjesec) 60
5.2.2.4 Četvrti stupanj: intencionalnoponašanje (ca. 8.-12. mjcscc) 62
5.2.2.5 Peti stupanj: tercijame cirkulame reakcije.
“Eksperimentalno"postupanje. Traženje i otkrivanje
novih shema sredstva (ca. 12.- 18. mjesec) 64
5.2.2.6 Šesti stupanj: Prijelazni stupanj: početak interiorizacije i
razvoja tdoge simbola (ca. 18.-24. mjesec) 68
5.3 Razdoblje predoperacionalnog mišljenja (ca. 2.- 7. godina) 71
5.3.1 Razvoj uloge simbola, jezičnog, pretpojmovnog i
transduktivnog mišljenja (ca. 2 - 4. godina) 71
5.3.1.1 Razvoj uloge simbola 71
5.3.1.2 Razvoj i uloga jezika 72
zaključivanje. 76
5.3.2 Zorno mišljenje (ca. 4 - 7. godina) 82
5.3.2.1 Konfiguracije 82
5.4.23 Granice kvalitete prikaza matematičko-algebarskih i
fomtalno-logičkih struktura modela 92
5.4.2 Razdoblje konkretnih operacija kojima se odlikuju
operacionalni sustavi 92
5.43.1 Logičke i aritmetičke operacije: klasifikacija, serijacija,
sustavi brojeva 92
5.43.2 Prostomo-vremenske ili "infralogičke" operacije 94
5.433 Sustavi operacija na području moralnog i
socijalnog ponašanja 95
5.4.3 Granice i ograničenja konkretno-operacionalnog mišljenja 96
5.5 Razdoblje formalnih operacija (ca. nakon 11. godine) 97
5.5.1 Značajna obilježja formalno-operacionalnog mišljenja 97
53.1.1 Bitne razlike u odnosu prema konkretno-operacionalnom
mišljenju 97
53.1.2 Logika iskaza i operacije drugog stupnja 98
5.5.13 Uključivanje mogućeg i hipotetsko-deduktivnopostupanje 99
5.5.1.4 Kombinatorika 100
5.5.2 Posebne formalno-operacionalne sheme 102
5.5.2.1 Proporcionalnost, vjerojatnost ipovezanost 102
53.2.2 Koordinacija više sustava odnosa i relativnost kretanja 103
5.5.3 Opis forraalno-operacionalnog mišljenja pomoću
matematičko-algebarskih i formalno-logičkih jezičnih sredstava 104
5.5.4 Načelne značajke mišljenja kod mladih 105
5.5.4.1 Veća usmjerenostprema općenito-apstraktnom,
hipotetski-mogućem i altemativno-socijalnom 105
53.4.2 Mladenački egocentrizam i njegovo otklanjanje 106
5.5.43 Sklonost deduktivnom mišljcnju 107
5.5.5 Uvjeti za stvaranje formalno-operacionalnih struktura mišljenja 108
6. Kritičko vrednovanje Piagetove razvojne psihologije i°9
6.1 Raspon, kompleksnost i heterogenost 109
6.2 Važnost u odnosu na poboljšanu spoznaju samoga sebe i
upravljanje čovjeka samim sobom 110
6.3 Daljnji stvaralački razvoj u odnosu na biheviorizam i
psihoanalizu: Piagetova spontana interakcijska
predodžba o čovjeku 113
6.4 Problemi stvaranja teorije
6.5 Filozofsko-spoznajnoteorijska važnost i
interdisciplinarna razmjena 117
6.6 Prednosti i nedostaci Piagetovih empirijskih radova 118
6.7 Rezultati istraživanja sljedbenika Piagetove teorije 119
6.8 Moguče i poželjne dopune Piagetova razvojnog modela 122
Zaključak 127
Literatura 129

****

Uvod:
svrha i tematika ove knjige
Vrijeme “velikih Ijudi”, koji su u značajnoj mjeri obilježili neko znanstveno područje, čini se da i u psihologiji prolazi.
Jeana Piageta zasigurno valja promatrati kao jednog od posljednjih koji zaslužuju da budu svrstani u tu skupinu. Svojim šezdesetogodišnjim znanstvenim radom pridonio je disciplini “razvojne psihologije” kao rijetko tko, potaknuo je teorijske rasprave i empirijska istraživanja, posebice u vezi s razvojem Ijudskih mogućnosti spoznavanja, inteligencije i mišljenja.
Djelo Jeana Piageta ne mogu zaobići oni koji se zbog praktičnih ili teorijskih motiva proizašlih iz psihologije djece i mladih žele baviti razvojem Ijudske spoznaje, “inteligencije” ili mišljenja, kao ni oni koji slijede filozofskospoznajnoteorijske interese i koje muče stara pitanja: “Što znači spoznaja?”, “Što je u stanju Ijudska spoznaja?”, “Gdje je njezino ishodište?”, “Gdje su njezine granice?”, “Kako su strukturirani Ijudski procesi spoznaje?”

Razvojna psihologija Jeana Piageta

Često takav zahtjev nailazi na prepreku koja je čak i kod “stručnjaka”negativno utjecala na poželjno širenje Piagetovih zamisli i rezultata istraživanja: J. Piaget se pokazao kao autor kojeg nije lako prihvatiti. Na seminarima o kognitivnom razvoju sveučilišni nastavnici uvijek iznova uviđaju da je relativno lako zainteresirati studente za Piagetovu tematiku, no da često slijede rezignacija i razočaranje nakon što se taj pobuđeni interes suoči s konkretnom lektirom odnosno s knjigama koje je napisao Pi aget, budući da je pojedine tekstove teško razumjeti, a čitanje je zamorno.
Smisao i svrha ove knjige mogli bi možda biti da pomogne pri svladavanju navedene prepreke studentima koji se bave razvojem ijudske spoznaje, inteligencije i mišljenja kao i svima onima koji se zanimaju za genezu tih temeljnih Ijudskih procesa.
Budući da je predviđeno da tekst bude kratak, to će se odvijati egzemplamim izlaganjem: tako, primjerice, bit će riječ o Piagetovim temeljnim spoznajnim interesima koji stoje iza najvažnijih istraživačkih aktivnosti, o najvažnijim temeljnim značajkama i temeljnim pojmovima Piagetova razvojnog modela i o njegovoj predodžbi o čovjeku koja je s tim vrlo povezana, o njegovim istraživačkim metodama, o nekim bitnim postavkama njegova učenja o stupnjevima i na kraju će Piagetovo djelo biti podvrgnuto kritičkoj analizi i vrednovanju.