Uvod u biološke osnove doživljavanja i ponašanja

Ova knjiga namenjena je svima koji žele da se upoznaju s osnovnim informacijama o funkcionisanju nervnog sistema čoveka.
Objašnjavanje vrlo složenog funkcionisanja nervne stanice i nervnog sistema u celini nije jednostavno, a u ovoj knjizi su i najsloženiji procesi prikazani jasno i razumljivo. Ono što je posebno važno, što i same autorke navode, jeste činjenica da je shvatanje kako su svi aspekti našeg doživljavanja i ponašanja posledica aktivnosti nervnih struktura, te da ih je nemoguće pratiti bez razumevanja njihove biološke osnove.

****

Ova se knjiga bavi biološkom psihologijom. Koliko god se trudile smisliti definiciju i kratak opis ovog znanstvenog područja, nismo uspjelc naći bolju od one koju naš omiIjeni autor J.W. Kalat navodi u predgovoru 4. izdanja svojeg udžbenika, pa ćemo ga citirati: „Biološka psihologija je najzanimljivija tema na svijetu. Siguran sam da svaki nastavnik i svaki autor udžbenika to isto misli o svojem predmetu. No ostali su u krivu. Ovo zaista jest najzanimljivije područje. Ono se bavi temeljnim pitanjima o tome što je Ijudska psiha, kakav je njezin odnos s mozgom, kako mozak radi i zašto smo upravo takvi kakvi jesmo.“
U gotovo 90-godišnjoj tradiciji zagrebačkog Odsjeka za psihologiju biološka je
psihologija zastupljena od samih početaka i oduvijek je bila jedan od temeljnih kolegija studija. No ono što smatramo puno važnijim jest činjenica da je shvaćanje kako su svi aspekti našeg doživljavanja i ponašanja posljedica aktivnosti živčanih struktura te da ih je nemoguće shvatiti bez razumijevanja njihove biološke osnove prisutno tijekom čitavog studija psihologije, u različitim kako temeljnim tako i primijenjenim kolegijima, te predstavlja dio temeljne koncepcije zagrebačke psihologijske škole. Akademik Zoran Bujas već je 1948. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu predavao kolegij „Eksperimentalna i fiziološka psihologija“. Fiziološka psihologija se kasnije
odvojila od eksperimentalne, nazivi kolegija su se mijenjali, a tijekom svih tih godina postupno se oblikovao današnji kolegij “Biološka psihologija”. Veliku ulogu u tome imala je dr. sc. Silvija Szabo, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u miru, koju bismo mogle nazvati “autorom u sjeni” ove knjige jer nas je ona “zarazila” interesom za ovo područje i prenijela nam svoje bogato znanje, na čemu joj od srca zahvaljujemo.
Dugo godina nije postojao udžbenik biološke psihologije na hrvatskom jeziku te
smo nastavu osmislile rabeći čitav niz stranih udžbenika i priručnika iz biološke psihologije, anatomije, fiziologije, neurokemije i sl., pokušavajući studentima ponuditi sadržaje koji će im omogućiti razumijevanje bioloških osnova doživljavanja i ponašanja, a da ih pritom ne opteretimo s previše detalja i anatomskih naziva. Jasno je da se nemoguće baviti biološkom psihologijom bez poznavanja anatomije i fiziologije živčanog i endokrinog sustava, no isto je tako jasno da budući psiholog ne treba poznavati anatomiju i fiziologiju onoliko detaljno kao budući liječnik. Ova je knjiga nastala kao rezultat mnogih promišljanja i rasprava o tome kako studenrima psihologije predstaviti osnovna znanja iz područja biološke psihologije, a pritom izbjeći da ih “ugušimo” detaljima i
medicinskom terminologijom. U biološkoj psihologiji ima mnogo neodgovorenih pitanja, no izuzetno brz razvoj neuroznanosti vjerojatno će nam u skoroj budućnosti ponuditi barem neke odgovore. Naš je cilj prilikom pisanja knjige bio omogućiti čitatelju da ovlada ovim područjem na način koji će mu omogućiti razumijevanje tih odgovora, ali i potaknuti postavljanje pravih pitanja.

****

Sadržaj
Predgovor 7
PREDMET BIOLOŠKE PSIHOLOGIJE 9
KRATAK PREGLED POVIJESNOG RAZVOJA SHVAĆANJA
O ODNOSU MOZGAI PONAŠANJA 10
GRANE BIOLOŠKE PSIHOLOGIJE 13
ČIME SE BAVI BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA? 14
OSNOVNA PODJELA ŽLVČANOG SUSTAVA 17
TOPOGRAFSKA PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA 17
FUNKCIONALNA PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA 17
SREDIŠNJI ŽIVČANISUSTAV 18
TOPOGRAFSKE OZNAKE 18
ŽIVČANA STANICA - NEURON 21
POVIJESTIZUČAVANJA NEURONAINEUROCITOLOŠKETEHNIKE 21
STANICE ŽIVČANOG SUSTAVA 22
GRAĐA ŽIVČANE STANICE 23
PODJELA ŽIVČANIH STANICA 27
GLIJA STANICEILI NEUROGLIA 28
KRVNO-MOŽDANA BARIJERA 29
ŽIVČANO UZBUĐENJE 31
STANJE MIROVANJAI NASTANAK AKCIJSKOG POTENCIJALA 31
SVOJSTVA ŽIVČANOG UZBUĐENJA 35
ZAKONSVEILINlSTA 35
ŠIRENJE 36
RITMIČNOST 38
PROCESI NA SINAPSAMA 40
RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA 55
FILOGENETSKI RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA 55
ONTOGENETSKI RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA 58
KRALJEŽNIČKA MOŽDINA (MEDULLA SPINALIS) 63
SIVATVAR 64
BIJELATVAR 67
AFERENTNIILIUZLAZNIPUTOVI KRALJEŽNIČKE MOŽDINE 68
EFERENTNIILISILAZNIPUTOVIKRALJEŽNIČKE MOŽDINE. 69
MOŽDANO DEBLO (TRUNCUS CEREBRI) 73
PRODULJENA MOŽDINA (MEDULLA OBLONGATA) 73
PONS (MOST) 75
SREDNJI MOZAK (MESENCEPHALON) 76
RETIKULARNA FORMACIJA 77
REFLEKSNA AKTIVNOST KRALJEŽNIČKEI PRODULJENE MOŽDINE 79
MALIMOZAK (CEREBELLUM) 84
VELIKI MOZAK (CEREBRUM, ENCEPHALON) 89
MEĐUMOZAK (DIENCEPHALON) 90
TALAMUS 90
HIPOTALAMUS 91
TELENCEPHALON 91
BAZALNl GANGLIJI 91
LIMBIČKISUSTAV. 95
KORA VELIKOG MOZGA 100
KVANTITATIVNA EVOLUCIJA MOZGA 103
FUNKCIJA KORE VELIKOG MOZGA 106
OSJETNI SUSTAVI 109
GRAĐAI FUNKCIJA PRIMARNIH ISEKUNDARNIH OSJETNIH PODRUČJA 110
VIDNI OSJETNI SUSTAV 111
SLUŠNI OSJETNI SUSTAV 115
SOMAESTETIČKI SENZIBILITET 118
OKUSNIOSJETNI SUSTAV 119
NJUŠNI OSJETNI SUSTAV 120
OPĆI PREGLED FUNKCIJA OSJETNIH PODRUČJA 121
MOTORIČKI SUSTAV 125
GRAĐAI FUNKCIJA PRIMARNIH MOTORIČKIH PODRUČJA 125
GRAĐAI FUNKCIJA SEKUNDARNIH MOTORIČKIH PODRUČJA 126
OPČI PREGLED MOTORIČKOG SUSTAVA 127
TERCIJARNA KORTIKALNA PODRUČJA- PODRUČJA OPĆEINTEGRACIJE.... 131
SUVREMENA SHVAĆANJA O ORGANIZACIJI MOŽDANE KORE 134
LITERATURA 137