• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Sumrak ateizma: Uspon i pad neverja u modernom svetu
    Sumrak ateizma: Uspon i pad neverja u modernom svetu

    Sumrak ateizma: Uspon i pad neverja u modernom svetu

    Zapadni ateizam se trenutno nalazi u zoni sumraka. Nekada je bio svetonazor sa pozitivnim viđenjem stvarnosti, a sada liči na interesnu grupu kojoj je cilj da ograniči sve veći politički uticaj religije. Međutim, da li je to sumrak pri zalasku Sunca, nakon čega će nastupiti tama i hladnoća noći? Da li je to možda sumrak pri izlasku Sunca iza kojeg slede novi dan, nova nada, nove mogućnosti, ali i nova moć? Sačekaćemo, pa ćemo videti.


    Sumraku ateizma je kapitalno delo jednog od najznačajnijih hrišćanskih teologa današnjice. Oksfordski profesor Alister Mekgrat je u knjizi opisao uspon i pad ateizma u ključnom periodu njegovog razvoja, od pada Bastilje do pada Berlinskog zida.


    Veliko mi je zadovoljstvo da napišem predgovor za srpski prevod Sumraka ateizma, knjige koja je nastala pre dvadeset godina. U njoj opisujem „zlatno doba“ ateizma u zapadnoj kulturi, uokvireno padom Bastilje tokom Francuske revolucije (1789) i padom Berlinskog zida koji se dogodio tačno dva veka kasnije (1989). Iako je pisana jednostavnim stilom, ova knjiga je zasnovana na dugogodišnjem naučnom istraživanju čiji je cilj bio da odgonetne zašto je ateizam bio toliko privlačan mnogim ljudima, naročito krajem XIX i početkom XX veka. U njoj se, na primer, razmatra da li je protestantizam pružio nenameran podsticaj usponu ateizma svojim „raščaravanjem“ prirodnog sveta, čime je omogućio razvoj prirodnih nauka i oslabio vezu između poznanja prirodne lepote i poznanja Boga.
    Ova knjiga upućuje na činjenicu da je uspon ateizma često bio posledica grešaka religije, ponekad zbog toga što je ona bila sastavni deo nepopularnog društvenog poretka, a ponekad i zbog toga što nije uspevala da se smisleno poveže sa životima običnih ljudi. Ateizam je neretko bio privlačan progresivnim Evropljanima jer se činilo da nudi alternativu za religiju, mada ne i zbog toga što je bio privlačan sam po sebi.
    Ista misao je, nakon terorističkih napada u Njujorku 11. septembra 2001. godine, porodila tzv. „novi ateizam“ Ričarda Dokinsa i Kristofera Hičensa. Ovaj pokret je bio agresivno antireligijski, ali ni on nije nudio nikakvu održivu alternativu. Isprva je „novi ateizam“ uživao podršku onih koji su bili uplašeni pretnjom verskog terorizma. Uprkos ranom uspehu, „novi ateizam“ je ubrzo izgubio svoju privlačnost jer je postalo jasno da ovaj pokret ne može da ponudi mnogo toga pozitivnog. Njegovi predstavnici nisu uspeli da se uhvate ukoštac sa dubokim pitanjem smisla koje je izuzetno važno za obi¬čne ljude.
    Nadam se da će ova knjiga moći da pokrene plodnu raspravu o interakciji ateizma i religije u istočnoj Evropi, kao i raspravu o načinu na koji hrišćanstvo može da zadrži svoje mesto u srcu i umu svakog čoveka.


    Autorov predgovor srpskom izdanju

    Više detalja
    Šifra: 223322
    1.930 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Zapadni ateizam se trenutno nalazi u zoni sumraka. Nekada je bio svetonazor sa pozitivnim viđenjem stvarnosti, a sada liči na interesnu grupu kojoj je cilj da ograniči sve veći politički uticaj religije. Međutim, da li je to sumrak pri zalasku Sunca, nakon čega će nastupiti tama i hladnoća noći? Da li je to možda sumrak pri izlasku Sunca iza kojeg slede novi dan, nova nada, nove mogućnosti, ali i nova moć? Sačekaćemo, pa ćemo videti.


    Sumraku ateizma je kapitalno delo jednog od najznačajnijih hrišćanskih teologa današnjice. Oksfordski profesor Alister Mekgrat je u knjizi opisao uspon i pad ateizma u ključnom periodu njegovog razvoja, od pada Bastilje do pada Berlinskog zida.


    Veliko mi je zadovoljstvo da napišem predgovor za srpski prevod Sumraka ateizma, knjige koja je nastala pre dvadeset godina. U njoj opisujem „zlatno doba“ ateizma u zapadnoj kulturi, uokvireno padom Bastilje tokom Francuske revolucije (1789) i padom Berlinskog zida koji se dogodio tačno dva veka kasnije (1989). Iako je pisana jednostavnim stilom, ova knjiga je zasnovana na dugogodišnjem naučnom istraživanju čiji je cilj bio da odgonetne zašto je ateizam bio toliko privlačan mnogim ljudima, naročito krajem XIX i početkom XX veka. U njoj se, na primer, razmatra da li je protestantizam pružio nenameran podsticaj usponu ateizma svojim „raščaravanjem“ prirodnog sveta, čime je omogućio razvoj prirodnih nauka i oslabio vezu između poznanja prirodne lepote i poznanja Boga.
    Ova knjiga upućuje na činjenicu da je uspon ateizma često bio posledica grešaka religije, ponekad zbog toga što je ona bila sastavni deo nepopularnog društvenog poretka, a ponekad i zbog toga što nije uspevala da se smisleno poveže sa životima običnih ljudi. Ateizam je neretko bio privlačan progresivnim Evropljanima jer se činilo da nudi alternativu za religiju, mada ne i zbog toga što je bio privlačan sam po sebi.
    Ista misao je, nakon terorističkih napada u Njujorku 11. septembra 2001. godine, porodila tzv. „novi ateizam“ Ričarda Dokinsa i Kristofera Hičensa. Ovaj pokret je bio agresivno antireligijski, ali ni on nije nudio nikakvu održivu alternativu. Isprva je „novi ateizam“ uživao podršku onih koji su bili uplašeni pretnjom verskog terorizma. Uprkos ranom uspehu, „novi ateizam“ je ubrzo izgubio svoju privlačnost jer je postalo jasno da ovaj pokret ne može da ponudi mnogo toga pozitivnog. Njegovi predstavnici nisu uspeli da se uhvate ukoštac sa dubokim pitanjem smisla koje je izuzetno važno za obi¬čne ljude.
    Nadam se da će ova knjiga moći da pokrene plodnu raspravu o interakciji ateizma i religije u istočnoj Evropi, kao i raspravu o načinu na koji hrišćanstvo može da zadrži svoje mesto u srcu i umu svakog čoveka.


    Autorov predgovor srpskom izdanju

    Br.strana: 328

    God.izdanja: 2022.

    Izdavač: Biblos

    ISBN: 9788660980290

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.