• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Srećan je ko ume da voli
    Srećan je ko ume da voliSrećan je ko ume da voli

    Srećan je ko ume da voli

    Rođen 1877. u Kalvu, kao građanin njemačke regije Virtemberg, Herman Hese je zahvaljujući burnom svjetskom poretku s kraja 19. i početka 20. vijeka, postao jedan od važnijih predstavnika njemačke kulture koje je emigracija odvela u okrilje druge nacionalne književnosti. Oko 1922. godine napustio je Njemačku i preselio se u Švajcarsku, u Montanjoli, što ga je samo utvrdilo na poziciji neprikosnovenog pacifiste i borca protiv pogubne njemačke politike koja je tih decenija predstavljala ogromnu opasnost u svijetu. Takav njegov stav potvrđuju djela koja je pisao: poezija, novele i romani.

    Djelo Hermana Hesea, kao uopšte i svih velikih predstavnika svjetske književnosti, obuhvata univerzalne teme, pitanja egzistencije i bivstvovanja, ali i same prirode čovjeka. Ono po čemu se ovaj autor posebno ističe, jesu odgovori koje on daje na pitanja o odnosu dobra i zla, ostvarivosti slobode, uplivu i mogućnostima mističnog i religijskog, ali i mašte, kreativnog stvaranja i umjetnosti uopšte. Na njegov rad i smisao njegove književnosti posebno su ostavili traga uticaj psihoanalize i orijentalnih filozofija. U vješto izgrađenom stilu koji je sinergija ovih dviju odrednica i, ne baš očekivano, neponovljive liričnosti, on je uspio da svjetskoj književnosti zavješta djelo veoma velike vrijednosti. Ovakav trud nagrađen je 1946, dodjelom Nobelove nagrade za književnost i Geteove nagrade.


    " Sto sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je zivot pruzao i sve jasnije sam shvatao gde treba traziti prave izvore radosti i smisla. Naucio sam da biti voljen ne znaci nista, a da je voleti sve, da je sposobnost da osecamo, ono sto daje vrednost i i lepotu nasem postojanju. Gde god bi se na zemlji pojavilo ono sto se moze nazvati srecom, bilo je satkano od emocija. Novac nije nista, moc nije nista. Mnogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesrecni. Lepota nije nista, video sam lepe muskarce i lepe zene koji su bili nesrecni uprkos svojoj lepoti. Ni zdravlje nije sve; svako je zdrav ko se tako oseca; bilo je bolesnika punih volje za zivotom koji su je negovali do samog kraja i bilo je zdravih koji su venuli muceni strahom od patnje.Ali sreca je uvek bila tamo gde je neko umeo da voli i ziveo za svoja osecanja; ako ih je negovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo. Lepota ne pruza radost onome ko je poseduje, vec onome ko ume da je voli i da joj se divi..."

    Više detalja
    Šifra: 42447
    1.100 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Rođen 1877. u Kalvu, kao građanin njemačke regije Virtemberg, Herman Hese je zahvaljujući burnom svjetskom poretku s kraja 19. i početka 20. vijeka, postao jedan od važnijih predstavnika njemačke kulture koje je emigracija odvela u okrilje druge nacionalne književnosti. Oko 1922. godine napustio je Njemačku i preselio se u Švajcarsku, u Montanjoli, što ga je samo utvrdilo na poziciji neprikosnovenog pacifiste i borca protiv pogubne njemačke politike koja je tih decenija predstavljala ogromnu opasnost u svijetu. Takav njegov stav potvrđuju djela koja je pisao: poezija, novele i romani.

    Djelo Hermana Hesea, kao uopšte i svih velikih predstavnika svjetske književnosti, obuhvata univerzalne teme, pitanja egzistencije i bivstvovanja, ali i same prirode čovjeka. Ono po čemu se ovaj autor posebno ističe, jesu odgovori koje on daje na pitanja o odnosu dobra i zla, ostvarivosti slobode, uplivu i mogućnostima mističnog i religijskog, ali i mašte, kreativnog stvaranja i umjetnosti uopšte. Na njegov rad i smisao njegove književnosti posebno su ostavili traga uticaj psihoanalize i orijentalnih filozofija. U vješto izgrađenom stilu koji je sinergija ovih dviju odrednica i, ne baš očekivano, neponovljive liričnosti, on je uspio da svjetskoj književnosti zavješta djelo veoma velike vrijednosti. Ovakav trud nagrađen je 1946, dodjelom Nobelove nagrade za književnost i Geteove nagrade.


    " Sto sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je zivot pruzao i sve jasnije sam shvatao gde treba traziti prave izvore radosti i smisla. Naucio sam da biti voljen ne znaci nista, a da je voleti sve, da je sposobnost da osecamo, ono sto daje vrednost i i lepotu nasem postojanju. Gde god bi se na zemlji pojavilo ono sto se moze nazvati srecom, bilo je satkano od emocija. Novac nije nista, moc nije nista. Mnogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesrecni. Lepota nije nista, video sam lepe muskarce i lepe zene koji su bili nesrecni uprkos svojoj lepoti. Ni zdravlje nije sve; svako je zdrav ko se tako oseca; bilo je bolesnika punih volje za zivotom koji su je negovali do samog kraja i bilo je zdravih koji su venuli muceni strahom od patnje.Ali sreca je uvek bila tamo gde je neko umeo da voli i ziveo za svoja osecanja; ako ih je negovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo. Lepota ne pruza radost onome ko je poseduje, vec onome ko ume da je voli i da joj se divi..."

    Povez: tvrd

    Izdavač: Miba books

    ISBN: 9789940250805

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.