Paganizam u teoriji i praksi: Obredi i simboli

Reč izdavača:

Pagani protok ljudskog života doživljavaju kao mikrokozmičku presliku prirodnog ciklusa, upravo onako kako su ga doživljavali i naši pradavni preci. Rođenje i smrt predstavljaju dva glavna „međaša“ ljudskog života, koji u svim religijama i vjerovanjima predstavlja puno više od pesimistične usporedbe s crticom između dva datuma. Prijelazi iz jedne faze života u drugu, ali i početak te kraj života obilježeni su „obredima prijelaza“.

Na veliko zadovoljstvo brojnih ljubitelja okultne tematike, ali i povjesničara religija, sociologa, etnologa i drugih profesija koje se dotiču religijske tematike, iz tiska je izašla i treća knjiga iz trilogije „Paganizam u teoriji i praksi“. Knjiga podnaslova „Obredi i simboli“ uvodi čitatelja u svijet neopaganskih obreda i simbola.

Pagani protok ljudskog života doživljavaju kao mikrokozmičku presliku prirodnog ciklusa, upravo onako kako su ga doživljavali i naši pradavni preci. Rođenje i smrt predstavljaju dva glavna „međaša“ ljudskog života, koji u svim religijama i vjerovanjima predstavlja puno više od pesimistične usporedbe s crticom između dva datuma. Prijelazi iz jedne faze života u drugu, ali i početak te kraj života obilježeni su „obredima prijelaza“. Njima pagani obilježavaju osam ključnih trenutaka ljudskog života. Knjiga nam daje iscrpan uvid u osam neopaganskih obreda prijelaza: od prvoblagoslova, omlade, samoposvećenja, inicijacije, vjenčanja, razdruženja, starješenja, pa do posljenjeg obreda prijelaza, ispraćaja duše pokojnika u Samerlend. Posebno su vrijedne usporedbe neopaganskih obreda s obredima drugih vjera i religija koje u sebi sadrže povijesnu komponentu koju u drugim radovima teško nalazimo komparativno jasno predočenu. Ova vrijednost ne krasi samo ovu, već sve tri knjige iz trilogije „Paganizam u teoriji i praksi“.

Osim obreda prijelaza, knjiga nam detaljno opisuje i paganski kalendar zvan „Kolo godine“. Ovaj naziv jasno predočuje cikličko poimanje vremena – kraj jednog razdoblja ujedno predstavlja i početak drugog. Tako doznajemo da „Kolo godine“ predstavlja središnju i najkompleksniju temu paganske duhovne i ritualne prakse. Ono je neopaganima od iznimnog značaja jer predstavlja godišnji ciklus osam sezonskih blagdana, najvažnijih svetkovina – sabata. Njegov značaj najbolje nam dočarava sam autor: „Promatrajući, osjećajući, doživljavajući i duboko proživljavajući izmjene godišnjih doba, pagani se usklađuju i povezuju s prirodom. Bogovi i božice personifikacije su raznih prirodnih fenomena. Kako se u prirodnim ciklusima odražava i ljudski život, slaveći sabate – pagani slave i vlastiti život, a ujedno se povezuju i s božanskim energijama. Zato je Kolo godine toliko važno pagansko otajstvo! U njemu se spaja sve bitno – čovjek, božanstva i cjelokupna priroda.“

Autor nam dočarava i mitološku osnovu „Kola godine“ te prati njegov razvoj do današnjih dana i nastanka suvremenog „Kola godine“. Ono što će čitatelju svakako privući pažnju jest usporedba „Kola godine“ s kršćanskim kaledarom iz koje je jasno vidljivo poklapanje glavnih kršćanskih blagdana s paganskim sabatima. Čitatelj će lako otkriti da ovo poklapanje nije stvar slučajnosti, nego da su rani kršćani od pagana preuzeli blagdane i inkorporirali ih u svoj sustav vjerovanja. To je vidljivo i na simboličkoj razini. Na sabatima se pagani povezuju sa silama kozmosa, usklađuju se s ritmom prirode i suptilnim energijama, štuju i slave Rogatog Boga i Božicu Majku, zahvaljuju Majci Zemlji na blagodatima koje daje, prinose simboličku žrtvu božanskim silama te razotkrivaju i spoznaju duhovne misterije. Mnogi će odmah zaključiti da osnovna razlika mahom počiva u pakiranju. No, to se takvime čini samo na prvi pogled. Autor je kompleksne paganske obrede i njihovu usklađenost s prirodnim procesima iznio na način blizak svakom čitatelju, stilom koji odiše pitkošću.

Svih osam sabata vrlo je detaljno razrađeno i objašnjeno. Za svaki je iznijet njegov solarni, božanski, poljoprivredni, astrološki i misterijski aspekt, iznijet je i njegov povijesni razvoj, običaji kao i shema obreda svakog sabata. Čitatelj će tako otkriti da je misterijski aspekt svakog sabata jedan osjećaj. Tako je nada aspekt prvog sabata – Yulea, a strah zadnjeg – Samhaina. Za vjerovati je da će upravo ovaj potonji najviše plijeniti čitateljevu pažnju. Na Samhain pagani štuju pretke, a naglasak je stavljen na dubljem i mističnom značenju smrti. Samhain je vještičja Nova godina, trenutak kada je veo između naše stvarnosti i onostranog najtanji. Kod ovog sabata autor nam otkriva običaje poput Jackovog fenjera, prerušavanja i gatanja na Samhainsku noć, ali i ne samo to. Otkriva nam i skriveni svijet obreda „Nijeme večere“, poznate i kao „Gozbe umrlih“, u kojoj se otkrivaju samhajnska otajstva. Čitatelj će dobiti i shemu obreda štovanja predaka, kao i cjelokupnog samhajnskog obreda.

Uz sabate, knjiga nam donosi i prikaz ezbata. Ezbati su četiri Mjesečeva blagdana u Mjesečevu ciklusu na kojima pagani „štuju i slave Božicu Majku u emanacijama Trojne Božice (Djeve, Majke i Starice) i Tamne Gospe, razotkrivaju misterije prirode, povezuju se sa suptilnim magijskim energijama koje su u to vrijeme iznimno snažne, izvode magijske postupke, poniru u dubine svoga uma i sjedinjuju se s Velikom Majkom.“ Čitatelj će saznati da pagani vjeruju kako mjesec upravlja nesvjesnom razinom uma koju smatraju ključnom karikom u magijskoj preobrazbi energije. Poput sabata, i ezbati su detaljno obrađeni i objašnjeni. Magijski postupci dozivanja Božice Majke u njenim pojavnostima iznijeti su uz shematske prikaze obreda. Ezbati su prikazani u „Kolu godine“ te uvršteni u popis godišnjih ezbata Punog, Tamnog, Plavog i Crnog mjeseca. Detaljno je objašnjeno njihovo pojedinačno značenje u paganskoj duhovnosti te su iznijete i specifičnosti svakog ezbatskog obreda.

Zadnji dio knjige bavi se tumačenjem magijskih simbola i pisama, a kao poseban dodatak u knjizi, donesen je paganski kalendar od 2014. do 2024. godine. Čitatelj će tako doznati da pagani imaju dva kalendara, solarni i lunarni, te da oni egzistiraju neovisno jedan o drugome. Sabati se određuju prema solarnom kalendaru, a ezbati prema lunarnom.

Treća knjiga iz cjeline „Paganizam u teoriji i praksi“ – „Obredi i simboli“ predstavlja jedinstveni paganski obredni priručnik, u kojemu će uživati svaki čitatelj koji želi otkriti skrivene tajne paganske duhovnosti.