Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1858-2008
Ivan Ott, D.Polović, Lj.Ščedrov
Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1858-2008
Ivan Ott, D.Polović, Lj.Ščedrov
izdavač - Gradsko kazalište Zorin dom, Karlovac, 2008g
luksuzna monografija
tvrd povez
25 cm
bogato ilustrovano
kao nova
Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora" s ponosom nosi epitet prvog hrvatskog pjevačkog društva koju je daleke 1858. osnovao Janko Modrušan. Zbor broji 60 članova i počinje pjevati u javnosti, a zborovođa im je Antun Supan. 1860. zbor vodi izvrstan glazbenik, afirmirani Oton Hauska. O njegovom glazbenom ugledu svjedočila je i činjenica da je u Zagrebu 1855. kao gost dirigent ravnao koncertom u čast stote obljetnice Mozartova rođenja. 1867. zbor je imao 60 pjevača i 130 podupirajućih članova, a imovina društva je bila tako dobra da se zborovođi odredilo punih 200 forinti godišnje nagrade. 1870. ban Levin barun Rauch raspustio je gradsko karlovačko zastupstvo, a tako i društvo "Zoru". Deset mjeseci kasnije ban Koloman pl. Bedeniković opet uspostavlja gradsko zastupstvo, "Zori" je dozvoljen daljnji rad, a zborovođa je Fran Vanišek. 1874. "Zora" je prisutna svečanom otvorenju sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu gdje je prigodom te svečanosti utemeljen Hrvatski pjevački savez koji djeluje i danas. 1882. priređena je "Zajčeva večer" na kojoj je skladatelj osobno ravnao zborom pri izvedbi himne koju je posvetio "Zori". "Zora" je 1891. izvela najpopularnije dijelove Verdijeve "Aide", a isključivo domaćim snagama izvedena je opereta Franza Suppeea, "Pensionat". Zbor je bio toliko uspješan i slavan, da je organizirao kompletan društveni i kulturni život Karlovca i kao priznanje za to 1892. Godine dobio od tadašnjeg gradonačelnika na poklon zgradu za ostvarenje svojih programa, današnje Gradsko kazalište "Zorin dom". U to vrijeme zborom je ravnao svestrani, dugogodišnji član društva, pučki učitelj Đuro Bach. Od 1904. zborovođa je bio Ivo Horvat, omiljen među mlađim članovima društva. Nova zgrada, to prekrasno zdanje, poticalo je polet i ambicije "zoraša", te se "Zora" upustila u zahtjevne glazbene projekte kao što su Haydnovo "Stvaranje svijeta" (1913.) ili Schubertova misa u Es-duru (1929.). Tu visoku umjetničku razinu nametnuo je David Meisl, dugogodišnji omiljeni Zorin dirigent. Pod njegovim vodstvom Zora je postigla najveći uspjeh i potvrdila svoju kvalitetu uspješnim gostovanjima na internacionalnim festivalima u Njemačkoj (1927.) i Belgiji (1935.). 1941. Zora je prestala djelovati, a njezin slavni dirigent netragom je nestao.
Danas je Zora ponovno kulturni simbol grada Karlovca koji okuplja pedesetak glazbenih entuzijasta, ljubitelja zbornog pjevanja. Iako je u svojoj bogatoj povijesti proživjela i vrlo teške dane, a nekoliko desetljeća nije ni postojala, Zora je nedostajala Karlovcu, te je njezin rad opet započeo 1978. Redali su se dirigenti: profesor Ratko Pogačić, vrlo brzo je angažiran danas poznati i cijenjen Vjekoslav Šutej (1980. Zora je na koncertu izvela Zbor Židova iz Verdijeve opere "Nabucco"), iduće sezone zbor vodi Aleksandar Radivojević, 1986. Vodstvo preuzima dirigent iz Zagreba, mr. Dragan Sremec, kratko vrijeme zborom su dirigirali profesor Nikola Bašić iz Petrinje i Josip Novačić iz Zgreba. 1990. Za dirigenta ponovo dolazi Aleksandar Radivojević, 1998. Dolazi profesor Dubravko Rukavina, s kojim je „Zora“ održala uspješan koncert duhovne glazbe u hrvatskom zavodu sveti Jeronim u Rimu, te je bila na generalnoj audijenciji kod svetog oca u Vatikanu. Od jeseni 1999., od trenutka kad je preuzima renomirani dirigent Tonči Bilić, nanovo je konsolidirani i homogeni ansambl, koji je spreman suočiti se sa zahtjevnim i raznovrsnim repertoarom, te je "Zora" pod njegovim vodstvom održala niz uspješnih koncerata u Austriji (Salzburg), Poljskoj (Lichen, Poznan, Czestochowa, Krakow, Warszawa), te Italiji (Vecenza).
