Hronika o Bogovima

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Jezik: hrvatski
Autor: Strani

Tvrd povez, sa omotom, 328 strana, 20 cm, 1965. godine izdaje Zora Zagreb
Prozaik i dramski pisac, urednik i nakladnik, antologičar i animator kulture Slavica rodio se u Splitu 27. travnja 1937. godine, u rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, a 1964. diplomira na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Pripadnik je prve književne generacije splitskog časopisa mladih Vidik, u kojoj su od početka pedesetih prošloga stoljeća stasali još i Laušić, Mandić, Ganza, Mrkonjić, Sviličić, Buljević, Zidić, Marović i drugi, objavljujući prvijence u tadašnjem pododboru Matice hrvatske Split (danas Književni krug Split). Član je DHK od 1963. godine. Objavio je četiri romana: Korovidovi (1963.), Kronika o bogovima (1965.), Kunara (1968.) te Četvrti konj (1982.). Autor je i drame Iskupljena drama (izvedbe u Splitu 1966. i u Šibeniku 1967.) te radiodrame Posljednji u beskraju bjeline (Radio Zagreb 1968.).
Bio je urednik splitskog časopisa Mogućnosti, a osobite zasluge je stekao kad se od 1967. godine stavio na čelo druge generacije časopisa Vidik koji pod njegovim vodstvom stječe epitet jednog od naiintrigantnijih časopisa na prostoru Hrvatske i bivše države, o čemu svjedoče republičke premije. Pod Slavičinim vodstvom osnovan je Izdavački centar mladih, kasnije Marko Marulić koji osim časopisa tiska istoimenu biblioteku te list Gdje. Pravi pothvat bio je istodobno tiskanje 15 knjiga suvremenih, pretežito mlađih pisaca, što je bio presedan u tadašnjoj oskudnoj izdavačkoj praksi tzv. malih anonimnih nakladnika.
Kad se Vidik pod njegovim vodstvom priklonio maspoku, nakon Karađorđeva, redakcija - u kojoj sam i sam imao čast biti - dala je kolektivnu ostavku, časopis se obnovio, ali nikad s onakvim sjajem i uspjehom, a imovina nakladnika dijelom je prodana na dražbi. Slavica se potom s obitelji preseljava u Zagreb gdje u dramskom kazalištu Gavella radi kao šef propagande te zamjenik direktora, a zatim je urednik Astrina časopisa. Literaturi se vraća zadnjim romanom Četvrti konj, a onda je opet utonuo u šutnju.
Na žalost, Slavica je danas pomalo zaboravljeni pisac, a u svoje je doba bio na cijeni kao autor snažne palete likova koji podnose odjeke velikih ratnih zbivanja ili su pak neposredni sudionici etničkih sukoba i etičkih rasjeda na kamenjaru Dalmatinske zagore. Njegova romaneskna narativna žestina i osebujni naturalizam opisa te znalačko strukturiranje i modernost psihološkog pristupa na tragu je Laušićeve rustične poetike, tipične za poslijeratne pisce s dalmatinskog krša.